Kako su monetarna i fiskalna politika među ključnim pokretačima cena plemenitih metala, izbori u Sjedinjenim Državama mogu imati direktan uticaj na cenu zlata. Ako uzmemo u obzir i međunarodne političke tenzije onda ne čudi što investitori pomno prate predsedničke izbore u SAD.
Zlato je doživelo ogroman rast cene 2020. godine, za oko 25% u godini koju su obeležili novembarski izbori, na kojima su se demokrate vratile na vlast.
Pregled kretanja cena zlata tokom mandata američkih predsednika:
Džimi Karter i Ronald Regan
Džimi Karter, koji je bio 39. predsednik Sjedinjenih Država i čiji je predsednički mandat trajao u periodu 1977-1981, bio je svedok ukupnog povećanja cene zlata za 326% tokom svog mandata, ali je tokom mandata njegovog naslednika Ronalda Regana (1981-89) cena zlata zabeležila ukupan pad od 26% . Možda to nije fer poređenje - cena zlata je u velikoj meri rasla od 1971. godine, kada je Ričard Nikson doveo do kraja zlatnog standarda, koji je fiksirao američki dolar za zlato.
Do kraja Karterovog mandata, zlato je poraslo na 850 dolara po unci, zbog geopolitičkih događaja, uključujući invaziju Sovjetskog Saveza na Avganistan i iransku talačku krizu 1979. godine, kao i dvocifrenu inflaciju u SAD. Regan je bio svedok smanjenja cene zlata od skoro 50% između početka svog prvog i drugog mandata, kako se američka ekonomija oporavila i pregovori sa Sovjetskim Savezom ponovo otvoreni.
Barak Obama
Kada je Barak Obama napustio funkciju 2017. godine, cena zlata je bila 40% viša, a cena srebra 50% viša nego kada je on preuzeo funkciju 2009. godine. Tokom ovog perioda, plemeniti metali su doživeli značajnu volatilnost i ponudili su investitorima šansu da ostvare zdrav prinos.
Zabrinutost zbog gornje granice američkog duga u 2011. godini dovela je do skoka cene zlata na 1.895 dolara – 122% više od Obaminog prvog dana na mestu predsednika – a neki ljudi su se plašili da bi američka vlada mogla da plati svoj dug. Cena srebra je takođe porasla na 48,70 dolara – više od 330% prvog dana Obamine funkcije – pošto su trgovci na malo iskusili nestašicu srebrnih poluga i novčića, u skladu sa istorijskim obrascem naglog rasta srebra nakon skoka zlata.
Donald Trump
Američko-kineski trgovinski rat, događaji u Severnoj Koreji i pretnja vojnom akcijom nakon ubistva iranskog generala Kasema Sulejmanija doveli su do povećanja cene zlata tokom predsedavanja Donalda Trampa – ali je pandemija Covid-19 bila ta koja je zaista izazvala skok cene. U avgustu 2020. godine zlato je dostiglo najviši nivo od više od 2.000 dolara, što je povećanje od 72% u odnosu na Trampov prvi dan na funkciji.
Džozef Bajden
Cena zlata je bila na svom istorijskom maksimumu u aprilu 2024. godine. Šest meseci pre kraja Bajdenovog mandata za jednu uncu zlata neophodno je bilo izdvojiti 2.330 dolara. Teško je reći koliko je Bajdenova politika direktno uticalo na skok cene zlata tokom trajanja njegovog mandata. Geopolitički sukobi i događaji crnog labuda van njegove kontrole uticali su na tržište zlata tokom ovog vremena. Na primer, Bajden je stupio na funkciju godinu dana nakon početka pandemije COVID-19. Inflacija je rasla, što obično dovodi do viših cena zlata. Federalne rezerve SAD radile su na suzbijanju inflacije i jačanju američkog dolara podizanjem kamatnih stopa počevši od 2022. godine, što je potez koji je na neko vreme ublažio cenu zlata.